Jacob Weinrib
kanadski pravni teoretičar
Rođenje
Kanada
  • "Problem – zajednički za sve pretače modernog konstitucionalizma – nije taj da vladari nužno vrše javni autoritet na način koji krši inherentno dostojanstvo i temeljna prava onih kojima se vlada, već da u slučaju kršenja jedna ili više osoba nije ostavljena bez prava na pravni lijek. U pravnim sistemima u kojima se javni autoritet vrši od strane nekolicine, kao u autokratskim ili oligarhijskim oblicima vladavine, mnogi su ostavljeni bez pravnog lijeka. Obrnuto, u pravnim sistemima gdje se javni autoritet vrši od strane mnogih, kao u većinskim demokratijama, nekolicina je ta koja je ranjiva. U svakom od tih pravnih sistema, ne postoji pravna ili institucionalna struktura koja čini utuživim dostojanstvo i temeljna prava svake osobe [...] Za razliku od ranijih oblika vladavine, savremeni konstitucionalizam sistematski je osmišljen da učini da vršenje javnog autoriteta ne zavisi ni od preferencija mnogih niti nekolicine, već – po prvi put u dugoj historiji javnog prava – od utuživog prava svakog žitelja pravnog poretka, nosioca ljudskog dostojanstva, na pravednu vladavinu. Ova odgovornost je očita u posebnim odlikama savremene ustavne države: pisani ustav koji uspostavlja uslove za valjano vršenje javnog autoriteta, povelja temeljnih prava koja je postavljena u ustavu, a temelji se na inherentnom dostojanstvu svake osobe koja je predmet javnog autoriteta, i politički nezavisnog sudskog tijela kojem svaki pojedinac može istači ustavnu žalbu. Kroz svoju pravnu i institucionalnu strukturu, savremena ustavna država transformiše pravo svake osobe unutar pravnog sistema na pravednu vladavinu od pukog moralnog imperativa u utuživo subjektivno pravo. Tako osmišljena, savremena ustavna država adresira problem koji nastaje u svakom pravnom sistemu, ali koji ni jedan pravni sistem ne može adresirati ostim kroz posebnu pravnu i institucioanlnu strukturu savremene ustavne države." (The Modern Constitutional State: A Defence)