Donald L. Horowitz
američki politički teoretičar
Rođenje 27. juni 1939.
SAD
  • "Zenit evropskog nacionalizma, od približno sredine devetnaestog, do približno sredine dvadesetog stoljeća, bio je period u kojem su državne granice bile, u značajnoj mjeri, neprobojne za međunarodno institucionalno učenje. Stvaranje ustava smatralo se intimnim činom, za koje je trebalo staviti naočare suvereniteta." (Constitutional Design: Proposals Versus Processes)


  • "Ako je devetnaesto bilo stoljeće kršćanskih misionara, dvadeset prvo možda postane stoljeće ustavnih misionara." (Ibid.)


  • "Ako je tačno da se nacrti općenito neusvajaju, to ustavni dizajn ne čini nevažnim predmetom istraživanja. Naivno je gledište odnosa ideja prema institucijama koje zaključuje da su ideje nevažne samo zato što ih institucije neoslikavaju u potpunosti ili brzo. Teški put same demokratije, od 1680. do 1789. do 1989., čini to dovoljno jasnim. Ideje se osporavaju drugim idejama, ideje se suočavaju sa nizom ne-idejnih barijera, te čak i ideje koje prežive ove testove moraju ići dalje: moraju se staviti u usvojive forme, moraju biti legitimizirane od predvodnika mišljenja i predvodničkih država, i moraju biti viđene kao da su u interesu onih koji moraju odobriti njihovo usvajanje prije nego što nađu svoj put u institucije. U slučaju ustavnog dizajna, borba ideja nije završena, ne-idejne prepreke su snažne, još je rano u smislu ustavnih iteracija, interesi koji su pod utjecajem usvajanja nisu ujednačeni, i regresija je moguća nakon usvajanja." (Ibid.)


  • "Procesi stvaranja ustava nisu bliski stvaranju niza institucija koje se izvode iz bilo koje pojedinačne teorije. Pored toga, postoje sistematske predrasude ustavnih subjekata koje preferiraju ili nisu naklonjene pojedinačnim pristupima. Postoje i varijacije u pozicijama i interesima etničkih grupa koje učestvuju ili su pod utjecajem ustavnih procesa. Zbog svih ovih razloga, posljedica će najvjerovatnije biti usvajanje smjese koja sadrži elemente izvedene iz nekoliko pristupa, nego dokument koji sadrži dosljednu perspektivu i metod [...] [M]ješoviti ishodi su vjerovatniji, te želim da istaknem neke od razloga. Prvi je da postoji asimetrija sklonosti [koja] [...] je sistematska; ona se izvodi iz nužnosti manjinskih i većinskih pozicija [...] Druga dva izvora su različitost učesnika i različitost ciljeva [...] Ako postoje mnogi subjekti, ustavni procesi će najvjerovatnije podrazumijevati pregovaranje. Po definiciji, pregovaranje uključuje razmjenu preferencija, a ta je razmjena neprijateljska je prema realizaciji jedinstvenog ustavnog dizajna." (Ibid.)
Wikipedia
Wikipedia